Financijska situacija u Hrvatskoj
Financijska situacija u Hrvatskoj posljednjih je godina bila mješovita. Zemlja se suočila s brojnim izazovima, uključujući visoku razinu javnog duga, spor gospodarski rast i visoku stopu nezaposlenosti.
Javni dug Hrvatske dosegnuo je oko 75 posto BDP-a u 2019., što je više od prosjeka Europske unije. To je ograničilo sposobnost vlade da ulaže u ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Pandemija COVID-19 samo je pogoršala problem duga jer je vlada morala povećati potrošnju kako bi podržala tvrtke i pojedince pogođene karantinama i ograničenjima.
Gospodarski rast u Hrvatskoj bio je spor, u prosjeku oko 2% godišnje prije izbijanja pandemije. To je djelomično zbog velike ovisnosti zemlje o turizmu, koji je ozbiljno pogođen pandemijom. Hrvatsko gospodarstvo smanjilo se za oko 8,4% u 2020., a iako postoje nade za oporavak u 2021., ostaje neizvjesno koliko brzo se turistički sektor može oporaviti.
Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj također su bile zabrinjavajuće, a stopa se prije pandemije kretala oko 9%.
Pandemija je dovela do naglog gubitka radnih mjesta, posebno u sektoru turizma i ugostiteljstva. Vlada je provela mjere kao što su programi godišnjeg odmora i financijska pomoć za poduzeća kako bi ublažila utjecaj na tržište rada.
Unatoč tim izazovima, došlo je do nekih pozitivnih pomaka u financijskoj situaciji u Hrvatskoj. Zemlja se pridružila Europskoj uniji 2013., što je donijelo povećana strana ulaganja i pristup financiranju EU-a. Uz to, vlada je provela gospodarske reforme kako bi poboljšala poslovno okruženje i privukla strane ulagače.
Financijska situacija u Hrvatskoj i dalje je krhka, a mnogo će ovisiti o tome koliko se brzo zemlja oporavi od posljedica pandemije. Uspješna kampanja cijepljenja i oporavak turističkog sektora ključni su za gospodarski oporavak zemlje. Međutim, rješavanje visoke razine javnog duga i poticanje održivog gospodarskog rasta također će biti ključni za dugoročnu financijsku stabilnost Hrvatske.
